Dana 07.12.2019. manja ekipa speleologa SU “Kraševski zviri” Ivanec i jedne suradnice uputila se u pretraživanje / rekognosciranje dijela kanjona potoka Kamenice (uz makadamsku cestu, Predragov put) i potoka Leprnjak na zapadnom dijelu Ravne gore (geomorfološki najzapadnija cjelina Ravne gore). Taj dio Ravne gore administrativno pripada Gradu Lepoglava.
Prema Osnovnoj geološkoj karti, List Varaždin SFRJ (L33-69) područje rekognosciranja se nalazi na području dolomita, vapnenaca i dolomitnih breča (oznaka T2) trijaske starosti. Prema aplikaciji GeoCro, na tom predjelu se nalaze karbonatne naslage (starost: srednji trijas). Najznačajniji i najzastupljeniji litološki član srednjeg trijasa u području Ravne gore su tamnosivi dolomiti. Uzrok sive boje na dolomitu je organska tvar. Prema hidrogeološkim značajkama, navedene stijene pripadaju skupini karbonatnih stijena osrednje propusnosti (Gajšak Filip, 2016:Odnos recentnog strukturnog sklopa i speleoloških i krških objekata u području Ravne Gore diplomski rad, RGN).
Osim samih predjela uz potoke, pretraživale su se strme, zapadne padine kanjona potoka Kamenica. Neki predjeli se nisu mogli pretražiti zbog prevelikog nagiba / litica te će se taj dio pogledati naknadno, uz pomoć užeta.
Zapadni dio Ravne gore koji je rekognosciran (Izvor: Geportal DGU, DOF, http://www.pdravnagora-vz.com/planinarske-staze/)
Djelomično pregledano područje zaokruženo crnom linijom (Izvor: Geoportal DGU, TK25)
Pronađeni su ulazi u 2 neistražene špilje radnih naziva Špilja poležećki i Puževa špilja , dok je pronađen jedan objekt koji se urušava u sedimentu te ga je potrebno prokopati i vidjeti da li se može dalje (radni naziv Ašov 1).
Usput smo zavirili u već istražene speleološke objekte na tom području koje je istraživalo Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba (Škedenj špilja, Vihra špilja).
Ekipa rekognosciranja abecednim redom: Androić Damir, Androić Nikolina, Dubovečak Vinka, Žuliček Marko
Fotografije: Vinka Dubovečak, Damir Androić, Tekst: Vinka Dubovečak
Pronađeni objekt kojeg otvara i zatvara voda te organski materijal. Radni naziv objekta je “Ašov 1” te ga je potrebno raskopati i vidjeti kamo kanal ide dalje.
Pronađena špilja radnog naziva “Špilja poležećki” koja se nalazi na južnim padinama brda Zovec, odnosno sjeverno od potoka Leprnjak (desni pritok potoka Kamenica)
Zanimljiva pukotina koja se svojim dimenzijama ne može nazvati speleološkim objektom (radni naziv polušpilje: “pod pritiskom”).
Ulaz u Škedenj špilju iznad potoka Leprnjak koju je istražilo Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba
Uzdizanje po samom potoku Kamenica
Vihra špilja koju je istražilo Hrvatsko biospeleološko društvo iz Zagreba. Ulaz se nalazi na lijevoj obali potoka Kamenica.
Pronađen ulaz u neistraženu Puževu špilju (radni naziv) koja se nalazi na desnoj obali potoka Kamenica.
Dizanje po potoku Kamenice do “Hudog vihra”, dijela potoka kojeg krase slapovi. Nažalost, neki dijelovi potoka su onečišćeni krupnim otpadom.
Kako se bližila noć, digli smo se od Hudog vihra prema Dugom vrhu (zapadni dio kanjona potoka Kamenica) i okolo se spustili nazad do automobila.
Vesela ekipa se vraća prema autima.
Počastili se kod Filićevog doma na Ravnoj gori lijepim pogledima na Strahinjščicu i Kasačkim.