Pronađene špilje oko Hudog Vihra i u Velikoj Sutinskoj (Ravna gora)

Dana 26. prosinca 2019. godine pronađena je špilja u Velikoj Sutinskoj (sinonim: Velika Sotinska) radnog naziva “Sotinska špilja”, na desnoj obali potoka Žarovnica, koja je poznata otprije lokalnom stanovništvu. Ista se nalazi pokraj vodocrpilišta “Velika Sutinska” na Ravnoj gori. Morfologija špilje je jednostavna, duljina kanala iznosi 7,1 m. Prema aplikaciji GeoCro na području špilje nalaze se karbonatne naslage starosti srednjeg trijasa.

Velika Sutinska je duboki kanjon po čijem dnu teče potok Žarovnica, koji presijeca masiv Ravne gore u smjeru sjever-jug. Taj kanjon je specifičan po tome što se na istočnoj padini kanjon nalazi među najpoznatijim špiljama Hrvatskog zagorja – Mačkova (Velika) pećina duljine 25 m, koja predstavlja važno paleontološko i arheološko nalazište koja ukazuju na kontinuitet boravka od paleolitika do srednjeg vijeka.

“Sotinska špilja” administrativno pripada Gradu Lepoglava (naselje Žarovnica).

Ekipa: Damir Androić, Vinka Dubovečak

Ulaz u špilju radnog naziva “Sotinska špilja” pokraj potoka Žarovnica

Dana 28. prosinca 2019. godine rekognoscirano je područje oko Hudog Vihra na Ravnoj gori, u kanjonu potoka Kamenice. Cilj nam je bio naći dvije špilje za čije otprilike lokaciju nam je javio prijatelj Dubravko Šincek, predsjednik PD Ravna gora Varaždin i član HGSS-a stanice Varaždin.

Prva špilja koju smo nazvali Jurišina špilja bila je ucrtana na planinarskoj karti Ravne gore (Smand), no nikad nije bila istraživana. Također, nismo znali točnu lokaciju špilje, niti smo imali točne koordinate ulaza u špilju. Znali smo samo informaciju da je teren stjenovit, strm i da je špilja unutra prostranija.

Nakon kraćeg traženja ulaz u špilju je našao Matija, nakon čega smo pohrilili u špilju. Špilja ima manji otvor kroz kojeg se potrebno provući (širine oko 1,5 m, visine oko 0,5 m), dok se špilja unutra povećava, u širinu (oko 2 m) i visinu (oko 2 m). Duljina kanala iznosi oko 10 m. Špilja je zasigana te je prisutna fauna. Zbog malog šišmiša koji je bio u hibernaciji se nismo dugo zadržavali.

Lokaciju špilje smo zabilježili u svoje mobitele kako bi sljedeći put izradili speleološki nacrt, fotografirali je te krenuli tražiti drugu špilju.

Ulaz u špilju koju je pronašao Matija

 

Unutrašnjost špilje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Fauna u špilji

Za drugu špilju nam je Dubravko rekao da moramo malo iskopati te smo se pripremili za takvu situaciju. Špilja se nalazi s druge strane potoka Kamenica.

Potok Kamenica i rekognosciranje

Ulaz u tu špilju je također pronašao Matija. Ulaz u špilju je bio malen, možda 0,3 x 0,3 m, nakon čega se malo raskopala i proširila za provlačenje. Duljina kanala sada iznosi oko 5 m. Unutra su pronađene kosti neke životinje (pretpostavljamo od lisice) te smo ju nazvali Lisičja špilja.

Ulaz Lisičje špilje

Prema aplikaciji GeoCro također se na području obje špilje nalaze karbonatne naslage starosti srednjeg trijasa. Navedene špilje također administrativno pripadaju Gradu Lepoglava (naselje Žarovnica i Kameničko Podgorje).

 

Ekipa: Matija Belač, Marko Žuliček, Damir Androić i Vinka Dubovečak

 

Tekst i foto: Vinka Dubovečak