Značaj ivanečke speleologije u Hrvatskoj

Najveći značaj speleologije u povijesti ivanečkog područja dao je akademik Mirko Malez, geolog, speleolog, paleontolog, pionir hrvatske speleoarheologije (Ivanec, 5. studenoga 1924. - Zagreb, 23. kolovoza 1990.). Mirko Malez ostavio je više od 430 izvornih znanstvenih, stručnih i znanstvenopopularnih radova o geologiji kvartara, tercijarnim i kvartarnim vertebratima, fosilnom čovjeku, materijalnim kulturama paleolitika i mezolitika te o speleologiji. Njegova istraživanja bili su speleološki objekti diljem cijele Hrvatske, a naročito je doprinio istraživanju špilja na području Ravne gore (špilja Vindija, Mačkova špilja), polušpilje Hušnjakovo u Krapini te špilji Veternici na Medvednici.

Veliku ulogu u počecima njegovih istraživanja imao je njegov mentor, profesor Stjepan Vuković upravo u istraživanjima šire ivanečke okolice.

Ivanečko područje je naročito značajno po velikom broju umjetnih speleoloških objekata, odnosno podzemnih prostora nastalih djelovanjem čovjeka - rudnika. Razlog nastanka Rudnika vezan je uz potrebe ljudi koji su živjeli na području Ivanca, odnosno kao potreba za eksploatacijom mineralnih sirovina. Rudarska tradicija je u ivanečkom području bila inicijalni pokretač cjelokupnog kulturnog, industrijskog i povijesnog razvoja ovog dijela Hrvatskog zagorja s kraja pretprošlog i prošlog stoljeća. Sami rudokopi su imali vrlo važnu ulogu u formiranju samog naselja i njegova razvoja, privlačili su brojne poduzetnike i istraživače te su postajali obrazovna središta. Najveći očuvani rudnik na ivanečkom području i sjeverozapadne Hrvatske je rudnik „Kraševski zviri“ čija ukupna duljina svih kanala iznosi 361,4 m. Kako dubina rudnika iznosi -16,4 m, za siguran ulazak i posjet Rudniku osoba treba imati speleološka znanja i vještinu. Osim same aktivnosti rudarenja u povijesti, rudnik je kasnije privlačio mnoge hrvatske znanstvenike, stručnjake te speleologe, među kojim su i članovi naše Udruge. U rudniku su osim speleoloških istraživanja (izrada speleološkog nacrta) rađena istraživanja disciplina društvene djelatnosti (povijest, antropologija) te prirodnih znanosti (geologija, geomorfologija, hidrologija i hidrogeologija, mikroklimatologija te biospeleologija).