Zapravo se naslov članka odnosi na noćni pohod speleologa i školaraca speleologa od špilje Vindije u Donjoj Voći do Mačkove špilje (Velike peći) u Klenovniku na Ravnoj gori dana 17.05.2019. Šestorica veličanstvenih kreću od kolijevke neandertalaca – špilje Vindije oko 19h, prolaze planinarskom stazom preko crkve Sv. Vuka na Vukovoju (Klenovniku), preko kanjona Male Sutinske, dižu se do Goranca gdje se nalazi Mačkova špilja (Velika peć) oko 22h.
Nakon pivice i kobaja se spuštaju u Veliku Sutinsku gdje je iza ponoći završila mala avantura 🙂
Označen planinarski put od špilje Vindije preko crkve Sv. Vuk, preko kanjona M. Sutinska, do Mačkove špilje i spuštanje u kanjon V. Sutinske.
Špilja (pećina) Vindija je uz Krapinu jedino nalazište neandertalaca u Hrvatskoj.
Najveća istraživanje špilje Vindije bilo je u 20. stoljeću kada su je istraživali Stjepan Vuković i Mirko Malez. Stjepan Vuković je provodio arheološka i paleontološka istraživanja od 1928. do 1967. (uz kratke prekide), dok je od 1974. do 1981. proučava Mirko Malez.
Važnost nalaza iz pećine Vindije leži u tome što su ti neandertalci tamo boravili relativno kasno, prije nekih četrdesetak tisuća godina, u vrijeme kad su na tlu Europe već bili prisutni i anatomski moderni ljudi. Uz brojne analize fosilnih nalaza koje su pokazale da su ti neandertalci svojom anatomijom nešto sličniji modernim ljudima, te analize kulturne ostavštine koje su također pokazale određene modernije elemente u ponašanju, iz Vindijskih kostiju po prvi puta je uspješno izolirana i stanična DNA tih drevnih ljudi. Rezultati tih analiza bili su iznenađenje za mnoge jer su pokazale da su se neandertalci i anatomski moderni ljudi miješali te da svi mi, suvremeni stanovnici Euroazije, u sebi nosimo dio neandertalskog naslijeđa.
Godine 1964. špilja je proglašena kao paleontološki spomenik prirode.
Zbog navedenih sustavnih istraživanja špilje (iskapanja sedimenata), ista je najprostranija špilja u Hrvatskom zagorju (volumen špilje iznosi 7 700m3) te je druga po duljini špilja na području Ravne gore (54 m). Vindiju je moguće smatrati i poluspiljom obzirom da je svedena na veliku dvoranu duljine 50 m, najveće širine 28 m, a visine i preko 20 m.
Prije sustavnih istraživanja i iskapanja sedimenata strop je bio visok oko 6 metara, a sada je desetak metara viši, tj. otvor je danas veličine 17 x 10 m (Božić, 2005). Upravo zbog opsežnih istraživanja, velikog antropogenog djelovanja te izmijenjenog prvobitnog izgleda, neki autori (Ozimec, 1992-93) smatraju špilju i nekom vrstom umjetnog speleološkog objekta.
Zbog devastiranja špilje od strane lokalnog stanovništva, na ulaz špilje postavljena je ograda 2010. godine.
Nažalost, zaštitna ograda koja bi trebala spriječavati ulazak ljudi u špilju Vindiju je uništena s jedne strane što omogućava ljudima da uđu unutra. To je naravno rezultiralo prizorima poput loženja vatre u unutrašnjosti špilje…
Od špilje Vindije početnim asfaltiranim putem prema središnjem dijelu Ravne gore..
Usput prema crkvi Sv.Vuka vidjeli razne umjetnine isklesane iz kamena.
Daljnji put od crkve Sv. Vuka prema kanjonu M. Sutinske
Budući da smo brzo ušli u mrak te da smo prestali koristiti planinarske staze i išli prečicama, fotografiranje nije nikome bilo na umu 
Došli smo do Mačkove špilje u kasnim večernjim satima gdje smo se počastili.
Kako je špilju bilo teško fotografirati uz slabu rasvjetu, ovo je fotka Mačkove špilje iz ranijih dana (2014). Foto: Dino Krtanjek.
Mačkova špilja je druga najprostranija špilja na Ravnoj gori (volumen špilje iznosi 2 300 m3) 6, dok joj duljina iznosi 25 m. Smjestila se na zapadnom obronku klanca Velike Sutinske, ispod brda Kukelj .
U njoj su također, provođena istraživanja te se samim time i otvor i prostor špilje mijenjao. Prije iskopavanja otvor je bio veličine 6 x 1,5 m, a danas je 9 x 5 m (Božić, 2005). Arheološki nalazi ukazuju na kontinuitet boravka od paleolitika do srednjeg vijeka. Ova špilja također je značajna po pronalasku brojnih nalaza, od ledenih razdoblja do antike odnosno od koštanih artefakata, vatrišta, artefakata od kamena i kostiju (ljudskih izrađevina) do novijih od keramike i metala.